Kada je riječ o doručku, tu je izvrsna kombinacija dviju specifičnih namirnica koje mogu učinkovito potaknuti rad crijeva i pomoći u probavi.
Doručak služi kao početni izvor energije nakon duže noći odmora. Dok neki pojedinci radije doručkuju ubrzo nakon buđenja, drugi odlučuju pričekati kasnije tijekom dana kada im je apetit jači. Bez obzira na vrijeme, održavanje dosljedne rutine doručka presudno je za postizanje optimalne fizičke kondicije. Jednako je važan i način na koji se ove namirnice kombiniraju.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Prema riječima nutricionistice Branke Mirović, preporučuje se doručak konzumirati unutar sat vremena nakon buđenja. To je zato što rezerve glukoze u jetri, koje osiguravaju energiju za kretanje mišića, traju otprilike 1,5 sat. Konkretnu količinu i sastav doručka treba prilagoditi čimbenicima kao što su dob, spol, opće zdravstveno stanje te očekivana fizička i mentalna aktivnost.
Naglašava važnost uključivanja svih bitnih nutrijenata u doručak.
Potrošnja bjelančevina može se zadovoljiti unosom jaja, mliječnih proizvoda i nemasnih visokokvalitetnih suhomesnatih proizvoda. Kada je riječ o ugljikohidratima, kruh ili tost smatraju se optimalnim izborom. Međutim, važno je napomenuti da neki pojedinci mogu osjetiti nadutost od kruha ili peciva napravljenih od integralnog brašna i raznih sjemenki. Ove opcije obično imaju veći sadržaj kalorija i više konzervansa kako bi im se produžio rok trajanja, kako je objasnio izvor.
Prema riječima Branke Mirović, ključno je obratiti pozornost na treći esencijalni nutrijent, mast, koja se dobiva iz mliječnih proizvoda. Važno je ne izbjegavati masnoće jer one igraju vitalnu ulogu u proizvodnji hormona i apsorpciji vitamina D. Osim toga, podjednako je značajan i unos tekućine koji se može ispuniti konzumiranjem mlijeka, jogurta, kiselog mlijeka i čaja. Za one koji više vole, preporučuje se i uključivanje svježeg povrća u doručak.
Istog je stava i dr. Karolin Sojka, gastroenterologinja, koja ističe da je idealan izbor doručka, prema njezinom stručnom mišljenju, kombinacija jaja i jogurta.
Zdravlje crijeva može se poboljšati uključivanjem ove dvije vrste hrane u vašu prehranu. Jogurt, fermentiran prirodnim bakterijama i kvascima, služi kao vrijedan izvor probiotika, promičući zdravo crijevno okruženje. U međuvremenu, jaja nude mnoštvo nutritivnih prednosti, poput proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina B i vitamina D, a svi oni doprinose optimalnom zdravlju crijeva.
Dr. Carolin naglašava važnost mikrobioma bogatog korisnim bakterijama, jer doprinosi ne samo optimalnoj probavi, već i imunološkoj funkciji, regulaciji raspoloženja, a potencijalno čak i prevenciji kognitivnog pada. Stoga je ključno započeti svaki dan s hranom koja promiče zdravlje crijeva. Prema dr. Carolin, uključivanje jaja i jogurta u vašu prehranu izvrstan je pristup dobivanju zasitnih proteina i uvođenju korisnih probiotika koji olakšavaju diverzifikaciju crijevnog mikrobioma.
