Klikom na sliku zatvorite prozor.

                                       

Titovo poreklo i danas je misterija: Imao je lažna imena, ali priču o njegovom nadimku decenijama niste znali

Josip Broz Tito je ličnost za čije se porijeklo uvijek znalo, sve dok se nije raspala bivša socijalistička Jugoslavija. Sada mnogi ljudi imaju teorije zavjere da Tito nije bio porijeklom sa Balkana već neki strani špijun, iako se zna da je porijeklom iz Kumrovca i da su mu roditelji bili hrvatskog i slovenskog porijekla. Danas se malo bavimo ovom temom.

Postoje razne teorije o podrijetlu Tita. Neki tvrde da je imao židovsko podrijetlo, dok drugi predlažu češko nasljeđe, a postoje čak i tvrdnje koje ga identificiraju kao Nijemca. Priča je dobila obrat kada je u dokumentu koji je objavila američka Agencija za nacionalnu sigurnost navedeno da je on vjerojatno ruskog ili poljskog podrijetla, što je pokrenulo niz teorija zavjere o stvarnom identitetu Josipa Broza.

  • Ipak, podaci o podrijetlu nadimka Tito za Josipa Broza još uvijek su ograničeni. Rođen 7. svibnja 1892. u Kumrovcu, Josip Broz Tito obnašao je dužnost doživotnog predsjednika Jugoslavije i tamo završio četverogodišnje školovanje.

Bio je sedmo dijete u obitelji od petnaestero braće i sestara. Na upit o podrijetlu njegovog nadimka, Tito je rekao: “Zovu me Tito od 1934-36. godine. Ne sjećam se točno vremena. Nije bilo nekih posebnih razloga za odabir tog imena. Jednostavno, to je sasvim uobičajeno u mom rodnom gradu Zagorje, pa sam to uzeo za nadimak”, što daje uvid u priču iza njegovog aliasa.

Tito je tijekom života bio poznat pod još nekoliko imena, poput Valtera, Ivana Kostanjšeka i Slavka Babića. Štoviše, posjedovao je švedsku putovnicu izdanu na ime Johan Aleksander Karlson i kanadsku putovnicu registriranu kao Spiridon Mekas. Prema povijesnim zapisima, Josip Broz je prvi put dobio nadimak Tito 10. kolovoza 1934. godine.

Arhivi Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije pokazuju da je to ime preuzeo odmah nakon izlaska iz zatvora iste godine. U razdoblju od 1937. do 1941. godine, kada je Komunistička partija proživljavala značajnu ilegalnost, Josip Broz, koji je obnašao dužnost partijskog sekretara, često je sebe nazivao Titom ili se potpisivao inicijalima T-T.

Općeprihvaćena teorija kaže da je nadimak Tito nastao iz njegove sklonosti da upućuje druge frazama poput: ‘Ti-taj, ti-taj i ti-taj…’. Prijatelji su ga počeli zvati Tito zbog njegove učestale upotrebe tog izraza. Ipak, ključno je priznati da ova teorija nikada nije potvrđena ili potvrđena.

Najvjerovatnije se držao tog nadimka jer je tipično među Partizanima bilo da se nadimcima prikrivaju vjerska i nacionalna pripadnost kako ne bi dolazilo do netrepeljivosti među vojnicima. Stoga mnogi narodni heroji iz Narodnooslobodilačke borbe nose nadimak specifičan za njih, što je slučaj naravno i za Tita.

  • Jedan od razloga što mnogi smatraju da je Tito možda bio stranac je to što je njegov govor na srpskohrvatskom bio jako neobičan i njegov naglasak nije uvijek bio jasan onima koji su slušali kako govori.

Tito je kao mladić bio izložen raznim varijantama kajkavskog dijalekta, kao i slovenačkom jeziku sa majčine strane i stoga je njegov govor bio dosta drugačiji nego tipični štokavski dijalekat koji je najrasprostranjeniji po prostorima po bivšoj Jugoslaviji. Iako neki historičari i javne ličnosti predlažu da Tito nije bio pripadnik južnoslavenskih naroda, teško je argumentovati da je to istina, ali i dalje je interesantna tema za razgovor.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *