Troškovi grijanja predstavljaju veliki izdatak brojnim građanima, kako kod nas, tako i u inozemstvu. Svake zime slušamo o tome da se troškovi penju, a zbog nemogućnosti podmirivanja tako visokih troškova, pojedinci se odlučuju i na radikalne poteze poput potpunog isključivanja sustava grijanja.
Catherine Renton za i je ispričala kako zbog sve većih cijena energenata već treću zimu ne koristi grijanje u stanu, prenosi N1.
“Kad sam se uzbuđeno uselila u novi stan u ljeto 2021., nisam znala da ću si te zime jedva moći priuštiti grijanje. Potpisala sam svoj ugovor o najmu baš kad su cijene energije počele rasti, a u roku od nekoliko mjeseci moji računi za električnu energiju utrostručili su se. Kao solo iznajmljivač koji se nosi s rastućim troškovima života, željela sam vidjeti koliko dugo mogu izdržati bez uključivanja grijanja. Začudo, stigla sam do proljeća, a da nisam uključila svoje električne radijatore i spriječila sam da moji računi za energiju još više porastu”, ispričala je Renton. Objašnjava kako, srećom, živi na drugom katu pa toplinu dobiva iz stanova koji se nalaze iznad i ispod njezinog, a također je i relativno zdrava i nema nikakvih zdravstvenih problema koje bi hladnoća pogoršala.
Prvu zimu izdržala je uz pomoć puno toplih obloga i napitaka, a otkrila je i električnu deku.
Ni drugu zimu nije uključivala grijanje. Zima je, srećom, bila blaga, a Renton kaže da je naučila kako zaštititi prozore te je napravila uređaje koji štite od propuha. Usto, nabavila je psa koji se, priča, ne odvaja od nje i kojeg je morala redovito šetati pa joj se i zbog boravka na otvorenom poboljšalo raspoloženje, a dobila je i dozu prijeko potrebnog vitamina D.
Renton kaže kako električnu energiju troši oko 120 funti mjesečno, što je nešto više od 140 eura. Cijene energije i dalje rastu i mnogi traže alternativne načine da zagriju prostor. Prema istraživanju USwitcha, više od 1,7 milijuna kućanstava kaže da ove zime neće uključiti grijanje.
Centar za održivu energiju preporučuje da dnevnu temperaturu u stanu ili kući držite u rasponu od 18 do 21 stupanj kako biste izbjegli nakupljanje vlage. Renton kaže kako je u njenom stanu dnevna temperatura ispod te preporuke, oko 16 stupnjeva, ali da joj je ugodno i da to ne utječe na njene radne sposobnosti.
Stručnjaci pak upozoravaju da život na niskim temperaturama može ugroziti zdravlje. Ako imate problema s kretanjem, imate 65 ili više godine i bolujete od bolesti srca ili pluća, temperaturu biste trebali držati na minimalno 18 stupnjeva.
Život u hladnom domu može oslabiti imunološki sustav. Kada je tijelo stalno izloženo nižim temperaturama, njegova sposobnost da se bori protiv infekcija može biti smanjena. Hladno okruženje može oslabiti funkciju bijelih krvnih stanica, koje imaju ključnu ulogu u obrani tijela od patogena.
Staklar Bill Harkness kaže da u prosječnoj kući oko 10 posto ukupnog gubitka topline ide kroz prozore, ali jednostavan trik može vaš dom učiniti toplijim i ugodnijim.
Harkness predlaže ulaganje u toplinske zavjese i korištenje sunčeve svjetlosti. “Kad je sunčano, razmaknite zavjese što je više moguće kako bi sunčeva svjetlost zagrijala sobu.”
Odaberite jednu sobu za zagrijavanje i ostanite tamo što je više moguće tijekom dana. “Smanjenje gubitka topline u cijelom domu jedan je od najboljih načina za održavanje topline uz manje grijanja”, kaže Joanna O’Loan iz Energy Saving Trusta. “Brze i jednostavne radnje uključuju dodavanje tepiha, držanje zatvorenih unutarnjih vrata i korištenje uređaja za sprječavanje propuha.”
Ako vam je teško spavati kada je hladno, umjesto da uključite grijanje u spavaćoj sobi, upotrijebite električnu deku da zagrijete krevet prije nego što uđete. Prijeđite na posteljinu od brušenog pamuka ili flisa kada temperature padnu.
Ako je temperatura u vašem domu ispod preporučenih 18°C, nošenje odgovarajuće odjeće može znatno povećati vašu toplinu. Osobni stilist Gigi Vakilzadeh kaže da je slojevitost ključna i predlaže da počnete s toplinskim osnovnim slojem i dodate vunenu odjeću i čarape. Merino vuna je bolji izbor od tradicionalne vune i pomaže u odvođenju vlage od tijela i učinkovitom zadržavanju topline. Za dodatnu toplinu dodajte trenirku ili vunene hlače od flisa i podstave od flisa. Izbjegavajte pamuk jer zadržava vlagu i može vam ostaviti osjećaj hladnoće. Pazite da vam odjeća ne bude pretijesna kako bi se omogućila pravilna cirkulacija zraka, što pomaže u izolaciji.”
Zagrijte se kretanjem
Lagana tjelovježba može vam pomoći da ostanete topli pa se pokušajte razgibati svakih sat vremena. Napornije vježbanje natjerat će vaše tijelo da se znoji kako bi vas ohladilo, stoga teški trening nije idealan ako se samo želite zagrijati.
Jedite toplo
NHS preporučuje barem jedan topli obrok dnevno po hladnom vremenu, a nutricionistička terapeutkinja Stefanie Daniels kaže da se, kako biste ostali topli, usredotočite na hranu bogatu hranjivim tvarima koja stvaraju unutarnju toplinu kroz probavu, poznatu kao termogeneza. Ona kaže: “Juhe i variva idealni su jer sadrže izdašne sastojke poput korjenastog povrća, mahunarki i proteina, a toplina tekućine također vam pomaže da se zagrijete iznutra prema van. Cjelovite žitarice poput zobi, kvinoje i smeđe riže dulje se probavljaju, stvarajući blagi učinak zagrijavanja dok ih vaše tijelo razgrađuje.”
Daniels također preporučuje dodavanje đumbira, cimeta, kurkume i kajenskog papra u obroke, “Đumbir je posebno poznat po svojim svojstvima zagrijavanja jer potiče cirkulaciju.”
Odbacite al*ohol
Kad temperatura padne, može biti primamljivo popiti piće da se zagrijete. Ali, kako Daniels objašnjava, “al*ohol je vazodilatator, što znači da otvara krvne žile, uključujući one ispod kože. Zbog toga vam se može učiniti da grije, jer više krvi teče na površinu vašeg tijela. Međutim, topla krv se udaljava od jezgre, uzrokujući pad temperature.”
