Otkriveno je kako će izgledati život na Zemlji 2100. godine: Na ovo definitivno niste spremni
Od filmova poput Snowpiercer do The Day After Tomorrow, holivudski studiji su decenijama prikazivali distopijske scenarije klimatskih promjena. Međutim, naučnici upozoravaju da bi stvarnost mogla nadmašiti čak i najgore filmske katastrofe. Veštačka inteligencija (AI), koristeći najnovija naučna istraživanja, pruža zastrašujući uvid u budućnost koju bismo mogli iskusiti do kraja ovog veka.
MailOnline je koristio Google-ov AI generator slika ImageFX kako bi stvorio vizualizaciju izgleda svijeta 2100. godine, temeljenoj na aktuelnim naučnim podacima. Rezultati su alarmantni: gradovi bi mogli završiti pod vodom, smrtonosni toplotni talasi mogli bi odnijeti milione života, a ekstremni vremenski uslovi postali bi svakodnevica, piše Daily Mail.
Nepovratni porast nivoa mora
Profesorka Džulijen Stroeve, klimatolog sa Univerzitetskog koledža u Londonu, ističe da su najveći izazovi s kojima ćemo se suočiti porast nivoa mora i ekstremni vremenski uslovi. „Sve će se pogoršati tokom veka ako ne smanjimo emisije gasova staklene bašte“, rekla je ona za MailOnline.
Kao rezultat povećanja nivoa ugljen-dioksida i metana u atmosferi, ovi gasovi djeluju kao pokrivač, zadržavajući toplotu i izazivajući porast globalnih temperatura. Prema podacima Kopernikove službe za klimatske promjene, 2024. godina bila je najtoplija zabilježena, s prosječnom temperaturom površine od 15,1°C. To je također prva godina kada su prosječne temperature premašile 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.
Ako emisije gasova staklene bašte ostanu nepromijenjene, naučnici predviđaju da će do 2100. godine globalna temperatura porasti za 2,7°C u srednjem scenariju, ili čak 4,4°C u najgorem slučaju, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC). Ovo povećanje temperature rezultirat će ubrzanim topljenjem glečera. Profesor Stroeve upozorava da će ljetni morski led na Arktiku nestati mnogo prije 2100. godine, a gubitak glečera u Alpima mogao bi doseći čak 75 posto u scenariju visokih emisija. „Arktik će biti neprepoznatljiv u odnosu na današnju situaciju“, dodaje ona.
Istraživači sa Naniang tehnološkog univerziteta u Singapuru procjenjuju da bi globalni nivo mora mogao porasti za 1,9 metara do 2100. godine. To bi značilo da bi gradovi poput Londona, Kardifa i Njujorka mogli biti potopljeni. Čak bi i poznati odmarališni kompleks Mar-a-Lago, koji je bio u vlasništvu predsjednika SAD-a Donalda Trampa, mogao biti potpuno potopljen.
Ekstremni vremenski uslovi i njihov smrtonosni učinak
Do kraja vijeka, svijet će biti svjedok drastičnog porasta ekstremnih vremenskih uslova. Dr. Suzan Bartington, profesorka zdravlja životne sredine na Univerzitetu u Birmingemu, naglašava da klimatske promjene značajno povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa, obilnih kiša, suša i požara, što će imati ozbiljne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje ljudi.
Promjene u atmosferi znače da će ona moći zadržati više vodene pare, što će rezultirati većim padavinama. Studija britanske meteorološke službe predviđa da bi do 2100. godine vremenski uslovi slični najvlažnijem danu ikada zabilježenom mogli postati deset puta češći.
Međutim, istovremeno će neka područja doživjeti neviđene suše. Do 2070. godine, prosječne ljetne padavine u Velikoj Britaniji mogle bi se smanjiti za 47%, dok bi zimske padavine mogle porasti za 35%. Takve nagle promjene povećavaju rizik od bujičnih poplava, poput onih koje su prošle godine pogodile Valensiju, izazvavši najgoru ekološku katastrofu u istoriji Španije.
Mega-uragani, požari i zagađenje vazduha
Kako okeani postaju topliji, energija dostupna za stvaranje jačih oluja raste. Naučnici predviđaju pojavu „mega-uragana“, toliko moćnih da bi mogli nadmašiti postojeću Safir-Simpsonovu skalu za merenje jačine uragana. Ovi uragani „kategorije 6“ mogli bi dostići brzinu vjetra od 309 km/h i izazvati porast nivoa mora za više od 7,5 metara.
Dok će neka područja biti pogođena olujama, druga će gorjeti. Kombinacija visokih temperatura i malih padavina stvoriće idealne uvjete za šumske požare. Već postoje naznake ovog trenda – požari u Los Anđelesu početkom 2024. odnijeli su 28 života i uništili više od 10.000 domova. Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da će do kraja veka učestalost ekstremnih požara porasti za 50 posto.
Pored fizičkih katastrofa, zagađenje vazduha postaje sve veća prijetnja. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change pokazuje da bi kombinacija klimatskih promjena i zagađenja vazduha mogla uzrokovati dodatnih 260.000 smrtnih slučajeva godišnje do 2100. godine. U nekim dijelovima svijeta, poput Delhija, nivoi zagađenja već daleko premašuju sigurnosne granice, a situacija će se samo pogoršavati.
Milioni m,rtvih: Mračna prognoza za čovječanstvo
S obzirom na kombinirane efekte toplotnih talasa, zagađenja vazduha, suša i ekstremnih vremenskih uslova, naučnici predviđaju da bi milioni ljudi mogli umrijeti do 2100. godine. Studija objavljena ove godine sugerira da bi smrtonosne temperature mogle izazvati 50% više smrtnih slučajeva u Europi do kraja veka. Čak i u najoptimističnijem scenariju, dodatnih 8.000 ljudi godišnje umrijet će od posljedica toplotnih talasa, dok bi u najgorem slučaju ovaj broj mogao dostići 80.000.
Naučnici sa Instituta Maks Plank predviđaju da bi kombinacija zagađenja vazduha i ekstremnih temperatura mogla dovesti do 30 miliona dodatnih smrtnih slučajeva do kraja vijeka.
Nije kasno da se djeluje
Iako su ove prognoze alarmantne, naučnici ističu da još uvijek imamo priliku da promijenimo tok budućnosti. Smanjenjem emisije gasova staklene bašte i ulaganjem u čiste tehnologije, možemo izbjeći najgore scenarije i osigurati održivu budućnost za generacije koje dolaze.
Profesor Stroeve zaključuje: „Ako reagujemo sada, možemo ublažiti najgore posljedice klimatskih promjena. Ali vrijeme za akciju brzo ističe.“