Evropsko javno tužilaštvo, na čijem je čelu Laura Koveši, saopćilo je da, zbog velikog interesa javnosti, potvrđuje kako je u toku istraga o mogućim zloupotrebama EU fondova vezanih za Željezničku stanicu u Novom Sadu.
Podsjećamo, u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu poginulo je 15 ljudi, među njima i dvoje djece, što je izazvalo masovne proteste i zahtjeve da svi odgovorni budu procesuirani. Dok su se iz Evropske unije uglavnom slabo oglašavali o ovom slučaju, sada je stigla potvrda da EU istražuje moguću zloupotrebu finansijskih sredstava u vezi s renoviranjem Željezničke stanice, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po vladajući režim.
Ko je Laura Koveši i čime se bavi
Laura Kodruța Koveši (Laura Codruța Kövesi) glavna je tužiteljica Evropskog javnog tužilaštva (EPPO – European Public Prosecutor’s Office) od 2020. godine. EPPO je nezavisna institucija Evropske unije zadužena za istraživanje, gonjenje i podizanje optužnica za krivična djela koja štete budžetu EU, poput korupcije, pranja novca i prekograničnih prevara s PDV-om.
EPPO ima zadatak štititi finansijske interese EU, a značajna sredstva iz Unije slijevaju se u Srbiju kroz kredite, ulaganja, donacije i grantove.
Prije nego što je preuzela ovu funkciju, Koveši je bila glavna tužiteljica Nacionalne direkcije za borbu protiv korupcije (DNA) u Rumuniji od 2013. do 2018. godine. Tokom njenog mandata, DNA je vodila istrage protiv brojnih visokih zvaničnika, uključujući ministre i političare, što ju je učinilo ključnom figurom u borbi protiv korupcije u Rumuniji.
Njenu karijeru obilježili su sukobi s političkim elitama koje su nastojale oslabiti antikorupcijske institucije, što je dovelo do njenog smjenjivanja s funkcije glavne tužiteljice DNA 2018. godine. Ipak, zbog njenog međunarodnog ugleda u borbi protiv korupcije, izabrana je za prvu glavnu tužiteljicu EPPO-a, gdje nastavlja raditi na zaštiti finansijskih interesa EU.
Koga je sve sudski gonila Laura Koveši
Od osnivanja, EPPO je registrovao značajan broj slučajeva, što pokazuje njegovu aktivnu ulogu u zaštiti EU fondova. Kancelarija je bila ključna u koordinaciji istraga širom država članica, što je dovelo do povrata značajnih iznosa nezakonito prisvojenih sredstava.
Ovi slučajevi često uključuju složene finansijske šeme i zahtijevaju intenzivnu saradnju s nacionalnim vlastima.
Rumunija je u posljednjoj deceniji bila poprište velikih političkih afera i sudskih procesa protiv visokih funkcionera tokom mandata Laure Koveši. Među najistaknutijima su Liviu Dragnea, Elena Udrea i Viktor Ponta – političari koji su u različitim periodima dominirali rumunskom scenom, ali su se našli na meti pravosudnih organa zbog optužbi za korupciju i zloupotrebu položaja.
Liviu Dragnea – pad moćnog lidera PSD-a
Nekadašnji lider Socijaldemokratske partije (PSD) i predsjednik Predstavničkog doma, Liviu Dragnea, dugo je važio za jednu od najutjecajnijih političkih figura u Rumuniji, ali su ga pravni problemi na kraju koštali karijere.
U aprilu 2016. godine, Dragnea je osuđen na dvogodišnju uslovnu kaznu zbog pokušaja manipulacije izlaznošću birača tokom referenduma o opozivu predsjednika 2012. godine. Ova presuda spriječila ga je da postane premijer, iako je njegova stranka odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima 2016. godine.
Dana 27. maja 2019. godine, Dragnea je osuđen na tri i po godine zatvora zbog organizovanja fiktivnog zapošljavanja članova PSD-a. Konkretno, sud ga je proglasio krivim za aranžman prema kojem su dvije osobe bile formalno zaposlene u državnoj agenciji, ali nisu obavljale nikakav rad. Ova presuda označila je kraj njegove političke karijere i odvela ga iza rešetaka.
Elena Udrea – ministarka pokušala pobjeći iz zemlje
Bivša ministrica regionalnog razvoja i turizma, Elena Udrea, bila je bliska politička saveznica bivšeg predsjednika Trajana Baseskua. Međutim, njeno ime povezivalo se s više afera, a najpoznatija je ona vezana za zloupotrebu javnih sredstava.
Udrea je bila umiješana u finansijske malverzacije povezane s organizacijom bokserske gala večeri, tokom koje je optužena za primanje mita i zloupotrebu položaja radi nezakonitog usmjeravanja državnih fondova.
U junu 2018. godine, osuđena je na šest godina zatvora zbog korupcije i zloupotrebe ovlasti. Međutim, prije nego što je presuda postala pravosnažna, pobjegla je iz zemlje. Rumunske vlasti izdale su evropski nalog za njeno hapšenje u aprilu 2022. godine, a ona je uhapšena u Bugarskoj dok je pokušavala prijeći u Grčku.
Viktor Ponta – optužbe bez presude
Bivši premijer Rumunije, Viktor Ponta, također se našao na meti pravosudnih organa, iako njegov slučaj nije imao isti ishod kao kod njegovih kolega.
Ponta je 2015. godine optužen za falsificiranje dokumenata, saučesništvo u poreskoj utaji i pranje novca. Optužbe su se odnosile na aktivnosti iz perioda prije nego što je postao premijer. Suočen s jakim političkim pritiskom, podnio je ostavku na mjesto lidera PSD-a u julu 2015, a zatim i na funkciju premijera u novembru iste godine. Ipak, u maju 2018. godine, Ponta je oslobođen svih optužbi.