Njemački obavještajci sve više uvjereni: Rusija se sprema za VELIKI RAT
Njemačke obavještajne službe i vojska: Rusija se priprema za veliki rat
Savezna obavještajna služba Njemačke (BND) i Bundeswehr upozoravaju jasnije nego ikada ranije na realnu opasnost od mogućeg ruskog napada na NATO. Na to ukazuju analize više evropskih obavještajnih agencija, do kojih su došli njemački mediji.
Ton glavnog inspektora Bundeswehra, Carstena Breuera, sve je zabrinutiji. U nedavnom gostovanju kod Sandre Maischberger na javnom servisu ARD, voditeljica ga je pitala može li Zapad odahnuti ako dođe do prekida vatre u Ukrajini.
Njegov odgovor bio je jasan: ne, nema opuštanja. Prema njegovim riječima, za ruskog predsjednika Vladimira Putina nije riječ samo o Ukrajini – Rusija nastavlja s intenzivnim naoružavanjem.
„Završetak rata u Ukrajini ne znači povratak mira na evropski kontinent“, kazao je Breuer. Carlo Masala, profesor na Univerzitetu Bundeswehra u Münchenu, dodatno je poentirao: „Rusija se priprema za veliki rat.“
Trajna prijetnja Evropi
Predstavnici njemačkih oružanih snaga, zajedno s obavještajnim službama, sve otvorenije govore o kontinuiranoj i ozbiljnoj prijetnji koja dolazi iz Rusije. Prema istraživanju medijskih kuća WDR, NDR i lista Süddeutsche Zeitung, novi izvještaji obavještajnih službi ukazuju da bi Rusija do kraja desetljeća mogla uspostaviti sve kapacitete za vođenje konvencionalnog rata velikih razmjera.
U izvještajima se navodi da je Rusija već počela uspostavljati strukture i resurse potrebne za takav sukob. Procjene se temelje na godinama prikupljanih podataka – uključujući otvorene izvore, satelitske snimke, privredne analize i tajne operativne informacije.
Analize jasno pokazuju: Rusija sebe vidi u dugotrajnom sukobu sa Zapadom, spremna je koristiti vojnu silu za ostvarivanje imperijalističkih ciljeva i to i van Ukrajine – iako trenutno ne postoje dokazi o neposrednom napadu na NATO.
Moguća ograničena vojna akcija
Iako prema litvanskoj obavještajnoj službi (VSD) Rusija trenutno nije sposobna za totalni rat protiv NATO-a, njezine snage bi bile dovoljne za pokretanje ograničenih vojnih akcija protiv jedne ili više članica Alijanse.
VSD navodi da Rusija i dalje ima dovoljno streljiva, a proizvodnja oružja i municije – uprkos sankcijama – raste. „Ruska ratna industrija, iako pod pritiskom, uspijeva nadoknaditi gubitke i pripremati se za još veće izazove“, stoji u izvještaju. Predviđa se da bi vojni budžet Rusije u 2025. mogao dostići 120 milijardi eura.
Lekcije iz prošlosti
Njemački BND ovoga puta nastoji izbjeći greške iz prošlosti. Nakon iznenadne evakuacije iz Kabula 2021. i zakašnjele reakcije na rusku invaziju na Ukrajinu, sada analiziraju sve prijetnje s najvećim oprezom. Direktor BND-a Bruno Kahl nedavno je upozorio da ruska vojska možda sumnja u spremnost NATO-a da reagira, te bi Moskva mogla pokušati testirati odlučnost Saveza.
Baltik pod povećalom
Posebnu pažnju analitičari posvećuju baltičkim državama – Estoniji, Latviji i Litvaniji – koje se smatraju najranjivijim članicama NATO-a. Iako je većina ruskih kopnenih snaga iz pograničnih regija trenutno angažirana u Ukrajini, rusko zrakoplovstvo i mornarica ostaju potpuno operativni na Baltiku.
U slučaju prekida vatre u Ukrajini, ruske snage bi se mogle brzo preusmjeriti prema granicama NATO-a. Analize upozoravaju na mogućnost da bi se, uz obnovljene resurse i ljudstvo, Rusija mogla fokusirati na novu ofanzivu u baltičkom regionu.
Ojačana otpornost Baltičkih zemalja
S druge strane, ohrabruje činjenica da je ruski politički, ekonomski i društveni utjecaj u baltičkim zemljama posljednjih godina znatno opao. Rusofono stanovništvo sve je bolje integrisano, a društva otpornija na pokušaje destabilizacije iz Moskve.
