– Za danas smo vam spremili jednu jako zanimljivu temu, o kojoj se može jako puno raspredati. Naime, biranje imena za rođeno dijete ponekad zna da bude jako neugodno, jer će on ili ona da to ime nosi do kraja svoga života.
Mnogi roditelji nisu svjesni stvarnog značaja iza određenih imena. Dolazak djeteta predstavlja značajnu prekretnicu za svakog roditelja. Gorko-slatki izazov odabira imena za bebu može biti zastrašujući. S toliko dostupnih opcija, osobito u današnjem svijetu, donošenje odluke može biti prilično teško. Dilema je u izboru između tradicionalnog, modernog, kratkog ili dugog imena. Brojni roditelji i dalje nisu svjesni stvarnog značaja nekih imena koja su odabrali svojoj djeci u prošlosti.
Pri odabiru imena za svoje dijete, bilo da je riječ o dječaku ili djevojčici, roditelji često uzimaju u obzir trendove, tradiciju ili vlastiti ukus, a neki čak traže značenje imena prije nego što donesu zaključak. Ako se nađete u ovoj skupini, bilo bi mudro kloniti se imena koja imaju tužnu prošlost. Ime Nenad potječe od glagola koji znači “nadati se”, u kombinaciji s negacijom, što u prijevodu znači “biti iznenađen”. Obično se ovo ime daje djeci koja dolaze na svijet “neočekivano” ili “iznenada”, često roditeljima koji možda ne žele ili ne planiraju njihov dolazak.
“BONUS TEKST”
- U dobi od 14 godina Šveđanka Karolina Olson utonula je u dubok san, nesvjesna da će se probuditi tek nakon što prođu 32 godine. Njezina nevjerojatna priča privukla je pozornost javnosti, zaradivši joj titulu “uspavane ljepotice”. Rođena 29. listopada 1861., bila je jedina kći među četiri sina svojih roditelja. Njezino je djetinjstvo bilo sasvim tipično sve do 14. godine kada se dogodio neobičan incident: Karolina je jednog dana došla kući s natečenim licem i jakom zuboboljom. Obavijestila je svoju obitelj da je pala na led dok je prelazila zaleđenu rijeku. Uz poprilične bolove, djevojčicu su roditelji poslali u krevet kako bi joj pomogli da se skrasi.
Njihovo će dijete, bez njihovog znanja, krenuti na put tek 1908. godine. Iako su roditelji uspjeli prikupiti sredstva potrebna za njezin pregled, nisu je uspjeli probuditi iz sna. Ipak, nastavili su je voditi na redovite kontrole, ali stanje joj je ostalo isto. Električna struja povezana s djevojkom nije bila dovoljna da je probudi iz sna. Medicinski stručnjaci različitih specijalnosti smatrali su njezino stanje zbunjujućim jer je proturječilo tipičnom shvaćanju poremećaja spavanja. Tijekom godina majka se brinula za nju i navodno joj davala mlijeko dok je spavala.
Ipak, nakon smrti njezine majke 1905. godine, druga je žena dovedena da se brine o njoj. Nakon tri godine, žena je otkrila neobične zvukove koji su dopirali iz Carolineine sobe. Kad su ušli, zatekao ih je nevjerojatan prizor: 46-godišnja žena besciljno je lutala, a suze su joj tekle niz lice. Karolina se nije sjećala prošlih događaja i nije mogla prepoznati vlastitu braću. Medicinski stručnjaci okupili su se kako bi pregledali Karolinu i bili su iznenađeni kada su otkrili da, osim gubitka težine i mladolikog ponašanja koje je odavalo njezinu pravu dob, čini se da ona uglavnom nije oštećena svojim dugim razdobljima neaktivnosti.
U roku od nekoliko tjedana povratila je snagu i sposobnost govora, što je mnoge natjeralo da se zapitaju je li doista spavala 32 godine. Švedski psihijatar Harald Frederstrem sugerirao je da je Karolina možda doživjela neku vrstu psihoze izazvane traumatičnim incidentom; međutim, njezina je priča i dalje obavijena fascinacijom i enigmom. Karolina je nakon buđenja živjela još 42 godine, a preminula je 1950.