Ekaterina je bila vrlo darovita od Boga i dobar poznavalac grčke filozofije, kao i medicine, retorike, logike, a krasila ju je i tjelesna ljepota. Kada je car vidio da je bogata znanjem i mudrošću pozvao je pedeset najmudrijih ljudi, da se s njom prepiru o vjeri i da je posrame.
Na kraju, sveta Ekaterina je njih nadmudrila i posramila. Razjareni car je naredio da se svih pedeset mudraca sagore u ognju. Ovi mudraci, po molitvi svete Ekaterine, pred smrt su ispovjedili ime Hristovo i postali hrišćani. Posijle mnogih mučenja Ekaterina je posječena mačem u svojoj osamnaestoj godini, 24. novembra 310. godine.
Njene mošti čuvaju se na Sinaju. Manastiru Svete Katerine sveti kraljevi Dragutin i Milutin darivali su brojne poklone koji se čuvaju u manastirskom muzeju i biblioteci. Krajem 14. vijeka iguman Sinajskog manastira bio je Joanikije.
Narodna vjerovanja i običaji
Prema pravoslavnoj tradiciji postoji vjerovanje da se ovoj svetiteljki moli onaj ko želi da upozna ljubav svog života. Potrebno je moliti se svake večeri tokom 40 dana i želja će biti uslišena.
“Vrlinama kao svjetlošću sunčanom si prosvijetila nevjerne mudrace, i kao presvjetli Mjesec noćnim putnicima, odagnala si tamu nevjerja, i caricu si uvjerila, i zajedno sa njom i mučitelja si izobličila, bogozvana nevjesto, blažena Ekaterina. Sa željom si došla u nebeski Dvorac ka prekrasnom Ženiku Hristu, i od Njega si carskim vijencem uvjenčana: Njemu sa Anđelima predstojeći, moli se za nas, koji slavimo preslavnu uspomenu tvoju.”
